„Znajte da ne prisvajam nikakvu vlast nad Vama…“ – deo drugi

Nakon prvog dela, pročitajte i drugi deo teksta iz nasleđa svetog Ignjatija Brjančaninova posvećen duhovnom rukovođenju. Ovde možete videti kakav stav imaju istinski duhovnici prema poslušanju i davanju saveta. Svetitelj se dotiče tema kao što su obaveznost ispunjavanja saveta koji se dobije od duhovnika, takođe i kakav naš odnos treba da bude prema savetu koji dobijemo? Na kraju, da li nastavnik u duhovnom životu znači isto što i duhovnik?

Znajte da ne prisvajam nikakvu vlast nad Vama, već, dajući Vam savet, prepuštam Vašoj volji da ga ispunite ili ne ispunite. I u jednom i u drugom slučaju budite mirni. Tako i prema kelejnici Vašoj: biću sasvim miran ako je udaljite od sebe, jer u mojim odnosima prema Vama imam kao glavni cilj korist Vaše duše. Rukovodite se svojom savešću. Pošto pročitate ovo pismo, razmotrite kakvo će osećanje biti u Vašoj duši. Ako ce u nju izlije mir i spokojstvo, onda znajte da je ono što Vam je rečeno, rečeno u Gospodu. Vaša savest će svedočiti da ono što je rečeno u Gospodu treba da se ispuni, makar ispunjenje bilo skopčano sa žalošću.

„Kad Bog izvoli da dođete, ovo što sam Vam rekao u nekoliko reči moći ću da Vam objasnim podrobnije. Ako Vam Gospod daje u srce da se držite mog grešnog saveta, onda ni ja, uzdajući ce u Gospoda Koji umudruje mladence, neću odbiti da Vam poslužim, tim pre što na meni leži obaveza takvog služenja“[1].

„Savetuj se s vrlinskim i razboritim ocima i braćom; njihove savete, međutim, prihvataj s krajnjom opreznošću i obazrivošću. Neka te savet ne privuče zbog njegovog prvobitnog dejstvovanja na tebe! Usled tvoje ostrašćenosti i slepila, tebi se može dopasti ostrašćen i škodljiv savet i to samo usled tvog neznanja i tvoje neopitnosti ili pak usled toga što on ugađa nekoj skrivenoj i tebi nepoznatoj strasti, koja živi u tebi. Sa plačem i srdačnim uzdisajima preklinji Boga da ti ne dopusti da odstupiš od Njegove svesvete volje da bi sledio palu čovečiju volju, tvoju ili volju tvog bližnjeg, tvog savetnika. Savetuj se sa Jevanđeljem kako u pogledu svojih, tako i u pogledu pomisli svog bližnjeg i njegovih saveta“.[2]

He umaraj ce uzalud traženjem nastavnika: naše vreme, bogato lažnim učiteljima, krajnje oskudeva duhovnim nastavnicima. Njih podvižnicima zamenjuju otačke knjige. Obrazuj se njihovim čitanjem i molitvom u skrušenosti duha. Potrudi se da nađeš dobrog i savesnog duhovnika. Ako ga nađeš – budi zadovoljan i time: savesni duhovnici su danas velika retkost. Mnogi polažu teška bremena na pleća bližnjih, no malo je onih koji bi naučili i pomogli u nošenju bremena… Društvo blagočestivih ljudi i beseda sa njima donosi stvarnu korist. Ali za savetovanje i rukovođenje nije dovoljno biti blagočestiv; treba imati duhovni opit i pre svega – duhovno pomazanje. Takvo je mišljenje Svetog Pisma i otaca o ovom predmetu. Blagočestivi ali neopitni savetnik pre može da smuti nego da donese korist. He samo među mirjanima, nego i među monasima krajnje je teško naći savetnika koji bi, da tako kažemo, izmerio i izvagao dušu koja se sa njim savetuje i dao joj savet iz nje, od njenog imanja. Danas savetnici i rukovoditelji daju savete pre svega od sebe ili iz knjiga. A upravo je savet onog prvog (koji duši daje savet iz nje same) posebno koristan i delotvoran: blizak je duši, jer ona traži utočište u senci saveta koji doživljava i oseća kao svoj. Sveti Isak je rekao: „Niko nema ničeg korisnijeg, od odgovarajućeg saveta“. A savet (koji se doživljava kao) tuđi, makar naoko sastavljen od blagih i razumnih reči, donosi duši samo muke i rastrojstvo. Ona oseća da je neumestan, oseća da joj je stran. Ima ko govopu kao da mač probada, a jezik je mudrih lek (Prič. 12,18).
Češće pribegavajte čitanju Svetih Otaca: neka Vas oni rukovode, podsećaju na dobrodetelji, poučavaju za put Božiji. To je način života koji pripada našem vremenu: on nam je zapoveđen i predat od strane Svetih Otaca kasnijih vekova. Žaleći se na krajnju oskudicu bogoprosvećenih nastavnika i savetnika, oni revnitelju pobožnosti zapovedaju da ce u svome životu rukovodi otačkim delima. Savet je svetih – mudrost.“[3]

Ako želite da se dublje upoznate sa svojom verom, sa Svetim Pismom, priključite se biblijskim besedama.


[1] https://svetosavlje.org/glas-iz-vecnosti-pisma-monasima-i-mirjanima-o-spasenju-duse/4/#06

[2] https://svetosavlje.org/prinos-savremenom-monastvu/20/

[3] https://svetosavlje.org/enciklopedija-pravoslavnog-duhovnog-zivota/6/#23

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*