Šta je stvarno zlo, a šta mi ljudi smatramo za zlo?

Predlažemo da pročitate reči dvojice velikih Svetitelja Crkve koji će nam pomoći da napravimo razliku i dobijemo odgovor na dilemu koja nas vrlo često muči i uznemirava: odakle stradanja, zašto ih Gospod dopušta? Šta je zlo u očima Boga, a šta mi shvatamo kao zlo – da li postoji razlika u ovome? Sveti Vasilije Veliki i Jovan Damaskin nas uče istini.

Sveti Vasilije Veliki: „Čuvši: Nema zla u gradu koje ne učini Gospod, shvati da izreka pod rečju „zlo“ podrazumeva nesreće koje se šalju na grešnike radi ispravljanja pregrešenja. Jer, rečeno je: Mučih te i glađu te morih… da bih ti dobro učinio (Pon.3,8; 16), zaustavljajući nepravednost pre nego što se bezmerno raširi, kao što se rečna struja obuzdava nekom čvrstom branom i pregradom. Usled toga, bolesti u gradovima i narodima, suša u vazduhu, neplodnost zemlje i nesreće kakve svako susreće u životu presecaju narastanje zla. Svako slično zlo potiče od Boga radi otklanjanja uzroka istinskih zala. I telesna stradanja i spoljašnje nesreće smišljeni su radi obuzdavanja greha. Prema tome, Bog uništava zlo, a ne da zlo proističe od Boga. Lekar ne unosi bolest u telo, nego je uništava. Razaranje gradova, zemljotresi, poplave, poraz vojske, brodolomi i istrebljenje velikog broja ljudi bilo od zemlje, mora, vazduha, vatre ili nekog drugog uzroka, dešava se da bi se urazumili ostali, budući da Bog svenarodne poroke urazumljuje narodnim bičem. Greh je, dakle, glavno zlo i zavisi od naše volje. I jedino njemu priliči naziv zla. Od nas zavisi da li ćemo se uzdržati od zloće ili ćemo biti poročni. Ostala zla mogu biti ili povod da se pokaže odvažnost (kao kod Jova koji je u jednom trenutku ostao bez dece, bio lišen čitavog bogatstva i prekriven gnojavim ranama), ili kao povod za iscelenje od učinjenih grehova (kao kod Davida, koji je pretrpeo osramoćenje carskog doma kao kaznu za nezakonitu želju). Znamo i za strašne kazne druge vrste, koje šalje pravedni sud Božiji, kako bi oni što se lako priklanjaju grehu postali razumni. Datana i Avirona je, na primer, progutala zemlja, povukavši ih u provalije i ponore koji su se pod njima otvorili (up. Br. 16,31-33). Navedenim načinom kažnjavanja, naravno, nisu popravljeni oni sami (jer, kako bi bilo moguće da se poprave oni koji su sišli u ad), ali su svojim primerom urazumili ostale. Na sličan način je i faraon bio potopljen sa svom svojom vojskom. Na sličan način su istrebljeni i oni koji su prethodno naseljavali Palestinu“[1].

Prepodobni Jovan Damaskin: „Međutim, kada se kaže da je Bog taj koji stvara zlo (Is. 45:7), i hoće li biti nesreća (zlo) u gradu, a Gospod da je ne učini (Am. 3:6), ne pokazuje se na Boga kao na uzročnika zala; nego je reč zlo dvoobrazna i ima dvojako značenje: te nekad ukazuje na ono što je zlo po prirodi, što je protivno vrlini i volji Božijoj, a ponekad ukazuje na ono što je, prema našem shvatanju, zlo i mučno, odnosno na bede i nesreće. One su, naime, budući da su bolne, naizgled zle, a u stvari one su dobre: jer bivaju uzrok povratka Bogu i spasenja onima koji su blagorazumni; Pismo, dakle, veli da samo one od Boga bivaju. Valja, pak, znati da smo mi i tih zala uzročnici: jer nevoljna zla potomci su dobrovoljnih zala.

Valja znati i to da je običaj božanstvenoga Pisma da o nečemu o čemu treba govoriti kao o posledici govori kao o uzroku; setimo se stiha: Samome Tebi zgreših, i na Tvoje oči zlo učinih, a Ti si pravedan u rečima svojim i pobedićeš kada Ti sude (Ps. 51:4) jer onaj koji je zgrešio nije zgrešio zato da bi Bog pobedio, niti su Bogu bili potrebni naši gresi da bi se On zbog njih pokazao pobednikom. Jer On nesravnjivo odnosi pobedu protiv svih i ako nisu grešili, budući da je sazdatelj i nepostiživ i nestvoren, imajući slavu po prirodi a ne stekavši je; nego, kada mi grešimo On nije nepravedan iskazujući svoj gnev i opraštajući onima koji se pokaju, i pokazuje se pobednikom nad našom zlobom“[2].

[1] https://svetosavlje.org/besede-2/16/

[2] https://svetosavlje.org/tacno-izlozenje-pravoslavne-vere/93/

 

Ako želite da se dublje upoznate sa svojom verom, sa Svetim Pismom, priključite se biblijskim besedama.

 

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*